Forvm Romanvm: prof. dr Nemanja Vujčić održao  predavanje “Ustanci robova u staroj Grčkoj”

U petak, 26. aprila 2024. godine, predavanje “Ustanci robova u staroj Grčkoj” održao je prof. dr Nemanja Vujčić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Započevši izlaganje izjavom da je ropstvo jedna od najstarijih i najraširenijih ustanova u ljudskoj istoriji, skrenuo je pažnju da se zbog današnjeg stava o neprihvatljivost ropstva, s jedne strane, a popularnosti teme ustanaka robova u popularnoj kulturi, sa druge, neretko pogrešno smatra da su ustanci robovi bili prilično česti. Naprotiv, u istoriji su oni prilično retke pojave. Postavio je pitanje očuvanosti izvora, kao i klasifikacije nekih kategorija zavisnog stanovništva, poput helota i peneta u Grčkoj, čiji položaj je bio loš (i koji jesu podizali ustanke), ali koji su po statusu različiti od robova, možda bliži kmetovima. Postavio je i pitanje učešća robova u građanskim ratovima, gde su neretko obe strane pokušavale da ih privuku u što većim brojevima. Izneo nam je kratak pregled ustanaka robova na Siciliji, u Italiji i u Grčkoj, pokazujući na većem broju citata šturost grčkih izvora koji govore o njima. Skrenuo je pažnju i da su ustanci u Grčkoj uglavnom pratili one u Italiji. Govorio nam je o teškim uslovima rada i kratkom životnom veku robova u lavrijskim rudnicima srebra i olova, gde su izbijali ustanci u II veku p.n.e. Izložio nam je priču o Drimaku i njegovom “kraljevstvu robova” na Hiosu, u pogledu čije istoričnosti postoji neslaganje u nauci. Sa jedne strane, priča je puna književnih i moralističkih elemenata; sa druge strane, ona pokazuje veoma uverljive detalje u pogledu ostrva Hios: moguće je da je izvorna priča kasnije obrasla poučnim i legendarnim elementima. Mada u grčkoj istoriji nema drugih sačuvanih primera da su odbegli robovi formirali svoje polise ili srodne organizovane zajednice, u kasnijoj istoriji kolonijalnog američkog ropstva postoji više stotina (procene variraju od oko 300 do 500). Izneo je i Dženovezeovu (Eugene Genovese) koncepciju uslova koji vode ka izbijanju ustanka robova, formiranu na primeru američkog ropstva, te svoju listu zajedničkih uslova koji su vodili do ustanaka robova u antici: brojnost robova, koncentracija na jednom mestu, očajanje (teški uslovi života) i pokretački impuls. Kao dodatan razlog za mali broj ustanaka u Grčkoj istakao je da je fragmentiranost Grčke činila bekstvo lakšim i manje rizičnim od ustanka.

Više fotografija možete videti ovde.

Arhive