Održan skup „Knez Mihailo Obrenović – vladar, ličnost i delo“, 19-21. april 2023. godine

Od 19. do 21. aprila, održan je naučni skup sa međunarodnim učešćem „Knez Mihailo Obrenović – vladar, ličnost i delo“, u organizaciji Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Istorijskog muzeja Srbije. Skup je organizovan u cilju obeležavanja 200 godina od rođenja kneza Mihaila.

U sredu, 19. aprila, u 19 časova, održana je svečanost povodom početka skupa u Velikoj sali Istorijskog muzeja Srbije. Tom prilikom, učesnicima skupa i posetiocima obratio se ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, gospodin Nikola Selaković. On je u svom govoru, između ostalog, istakao istorijski značaj kneza Mihaila, njegovo angažovanje oko poboljšanja međunarodnog položaja Srbije, uz velike zakonodavne reforme na unutrašnjem planu, ali i njegov doprinos kulturi sećanja.


U nastavku svečanosti, pred okupljenima je nastupio prof. dr Aleksandar Serdar, naš čuveni pijanista, koji je odsvirao pet sonata Domenika Skarlatija i varijacije na temu „Što se bore misli moje“, kompozitora Kornelija Stankovića, inspirisane istoimenom pesmom iz pera kneza Mihaila. Profesor Serdar je okupljenom auditorijumu izložio mnoge značajne informacije o nastanku i prirodi ove kompozicije, čime nam je pružio značajan uvid u umetnost epohe kneza Mihaila.

Odmah zatim, direktorka Istorijskog muzeja Srbije, dr Dušica Bojić, povela je učesnike u obilazak nove postavke „Čekajući stalnu postavkuˮ, posvećene srpskim vladarima, čiji zamašan deo čine predmeti koji su pripadali članovima dinastije Obrenović, od kojih su neki nedavno nabavljeni i prvi put izloženi.

Sledećeg dana, u četvrtak, 20. aprila, u konferencijskoj sali Pravnog fakulteta otpočeo je rad naučnog skupa. Nakon pozdravnog obraćanja prof. dr Zorana Mirkovića, predsednika Organizacionog odbora skupa i dekana našeg fakulteta, učesnici i publika su bili u prilici da kroz četiri sesije čuju saopštenja preko 20 izlagača. Uvodnu sesiju činila su izlaganja prof. dr Radoša Ljušića – o kneževom bogatstvu, doc. dr Ljudmile Vasiljevne Kuzmičeve i dr Anatolija Semjonoviča Anikijeva – o predstavi kneza Mihaila u ruskoj umetnosti, prof. dr Zorana Mirkovića – o kneževom zakonodavnom radu, prof. dr Suzane Rajić – o pitanju prestolonasledstva za vreme i iza kneza Mihaila, te prof. dr Danka Leovca – o kneževoj političkoj orijentaciji.

Sledeći referati prvog dana ticali su se, pre svega, državnog i pravnog sistema Srbije kneza Mihaila (političkih institucija, zakonodavnih reformi, položaja različitih kategorija stanovništva), te položaja Srbije u međunarodnim odnosima i njenim odnosima sa Srbima u okruženju.

U petak, 21. aprila, u predivnoj atmosferi Miloševog konaka u Topčideru, uvodnim obraćanjem dr Dušice Bojić otvoren je poslednji dan skupa. Izlagači su govorili o odnosu kneza Mihaila sa znamenitim savremenicima, o umetnosti, kulturi i nauci tadašnje Srbije, razumevanju kneza Mihaila u savremenom kulturnom i naučnom životu, te sećanju na kneza. Diskusija posle svih sesija konferencije bila je naročito aktivna i plodna, i tokom nje se iskristalisalo više interesantnih tema za dalja istraživanja.

 Na kraju skupa, prof. dr Suzana Rajić, član Organizacionog odbora sa Filozofskog fakulteta, zahvalila se svima na kvalitetnim saopštenjima i diskusijama, podvlačeći potrebu za održavanjem ovakvih događaja, radi proučavanja lika i dela kneza Mihaila u ispravnom kontekstu.

Skup je organizovao Odbor, u sastavu: prof. dr Zoran Mirković, predsednik Odbora, prof. emeritus Sima Avramović, doc. dr Nina Kršljanin, sar. Đorđe Stepić, sekretar Odbora (Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu); prof. dr Radoš Ljušić, prof. dr Suzana Rajić, prof. dr Danko Leovac (Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu); dr Dušica Bojić, muzejski savetnik, naučni saradnik, direktorka Istorijskog muzeja Srbije i dr Ljubodrag P. Ristić, viši naučni saradnik u penziji (Balkanološki institut SANU).

Na skupu je sa svojim izveštajima učestvovalo preko 40 izlagača (pravnika, istoričara, filologa, filozofa, istoričara umetnosti, muzejskih stručnjaka…) iz zemlje, ali i inostranstva: Rusije, Bugarske, Austrije, Turske i Republike Srpske. Od nastavnika i saradnika Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, svoja saopštenja su predstavili: prof. dr Zoran Mirković, prof. dr Dalibor Đukić, doc. dr Nina Kršljanin, doc. dr Ivana Marković, doc. dr Filip Bojić, kao i saradnik u nastavi Đorđe Stepić, MA.

Više fotografija možete pogledati ovde.

Arhive