Sastanak beogradske pravnoteorijske grupe Damir Banović „Realistička teorija prava“ 24.4.2023.

Beogradska grupa za pravnu teoriju organizovala je svoj šesti događaj u 2023. godini sa Damirom Banovićem (Univerzitet u Sarajevu), na temu realizma u pravnoj teoriji, kao poslednji deo ciklusa predavanja na temu naturalizacije prava.

Prof. Banović je prvo istakao da njegov rad nije u domenu sociologije prava, već pravne teorije inspirisane naturalizacijom i eksperimentalnom filozofijom. Ne postoji jedinstven pristup kada se govori o realističkoj teoriji prava, a ljudi je često brkaju sa sociologijom prava. Njegovo polazište bila je tradicija američkog pravnog realizma koji kritikuje tradicionalnu pravnu teoriju, dok je fokus njegove knjige na unutrašnjoj kritici, koja prihvata postojanje prava kao posebnog domena, a ukazuje na probleme sa metodama njegovog razumevanja.

Prof. Banović je objasnio da pravo ima dualnu prirodu, koja se sastoji od normativnog i socijalnog aspekta, a potom se zapitao kako razumeti pravo kao društvenu činjenicu – raspravljajući o svom pristupu mogućim načinima njegove naturalizacije. Ako se pravo može sagledati kroz prizmu konvencionalizma, onda bi se Hartovo pravilo priznanja moglo afirmisati kao društveno pravilo koje se praktikuje na određeni način i koje je prihvaćeno. Ako ne postoji apstraktna priroda prava (niti njegove univerzalne funkcije), onda bi se pravo kao društvena činjenica moglo spoznati uz pomoć drugih nauka – interdisciplinarno. Eksperimentalna filozofija bi mogla da pruži uvid u to šta je pravilo priznanja u konkretnom kontekstu, a samim tim i pojam prava.

Usledio je deo događaja sa pitanjima i odgovorima, uz veliko interesovanje publike.

Publika je bila fokusirana na različite aspekte teme, ali najviše na pitanje odbacivanja Kelzenove teorije, kao i na moguće probleme sa naturalizacijom pravila priznanja zbog perspektive učesnika koja se nalazi u njegovoj srži.

Prof. Banović je odgovorio tvrdnjom da je Kelzenova teorija idealistička u specifičnom smislu – zasnovana na logičkim hipotezama i shodno tome zatvorena za bilo kakvu vrstu empirijskog unosa. Takođe, iako postoje potencijalne prepreke za primenu metodologije empirijskih nauka na ljudsko ponašanje, pa samim tim i na pravilo priznanja, ipak vredi pokušati. Ako ne na perspektivu učesnika, onda makar na perspektivu posmatrača.

Na kraju sastanka, Sava Vojnović se zahvalio svima na odličnoj diskusiji, kao i prof. Banoviću na zanimljivom predavanju.

Arhive