Pravne klinike Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu

“Kliničko pravno obrazovanje” (clinical legal education) je interaktivni metod edukacije studenata prava, koji ima za cilj da ih obuči u nekim praktičnim veštinama koje će im biti potrebne da bi svoju buduću profesiju obavljali kompetentno, savesno i sa visokim profesionalnim moralom. Moglo bi se najjednostavnije reći da je to metod “učenja iz iskustva” (learning from experience) ili “učenja na osnovu činjenja” (learning by doing).

Kliničko pravno obrazovanje ima tri glavne svrhe:

  • Prvenstveni cilj jeste da studente uči praktičnim veštinama i profesionalnoj odgovornosti, dajući im mogućnost da primenjuju pravo na klijente u stvarnim životnim situacijama. Rad u pravnoj klinici studenti obavljaju pod budnim okom profesora, asistenata i advokata koji su im supervizori.
  • Drugi glavni zadatak je da formira visoke moralne standarde za sve koji se bave pravom, a prva lekcija u tom smislu morala bi biti razumevanje i prihvatanje ideje da ljudi bez moći i novca zaslužuju jednak pravni tretman u društvu.
  • Treći, ali ne najmanje značajan cilj, sastoji se u senzibilisanju studenata za položaj i potrebe posebno ranjivih kategorija lica, kao i u promovisanju društvene pravde kroz različite oblike pro bono rada.

Zadovoljavajući navedene potrebe, kliničko pravno obrazovanje ima pozitivan uticaj na kvalitet obrazovanja na pravnim fakultetima. Pokušavajući da sami razreše slučajeve kojima se bave, umesto da samo memorišu opšte pravne norme i najvažnija pravna načela, studenti razvijaju sposobnost analitičkog i kritičkog mišljenja koje je osobito važno za svako bavljenje pravom. Rad u okviru pravne klinike omogućava studentima da steknu saznanja ne samo o opštim pravnim izvorima nego i o vrednostima koje su od najveće važnosti za efikasan pravni sistem, kao što su vladavina prava, pravda, poštenje, visoki etički standardi i zaštita marginalizovanih grupa i ranjivih kategorija lica. Kliničko pravno obrazovanje može imati vrlo različite forme. Izbor optimalnog modela programa koji će biti sprovođen zavisi od različitih činilaca, kao što su stepen podrške koji ideja dobije na pravnim fakultetima, državna politika u oblasti obrazovanja, opšti nivo pravne svesti i pravne kulture u društvu itd.

Od stupanja Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći na snagu i početka njegove primene (1. oktobar 2019. godine) Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu je prestao da radi s pravim klijentima jer Zakon ne prepoznaje pravne fakultete kao pružaoce besplatne pravne pomoći. Umesto toga, Pravni fakultet organizuje kliničko pravno obrazovanje putem klinika koje se odvijaju tokom jednog ili dva semestra čiji su programi prilagođeni novom normativnom okviru. Iako se programi i metode rada sa studentima razlikuju od klinike do klinike, svim klinikama je zajedničko da studente podučavaju praktičnim pravnim veštinama kroz studije slučaja, simulacije, rad sa ekspertima i praktičarima i praksu u partnerskim institucijama i organizacijama. Pravni fakultet odvojio je jednu posebnu prostoriju koja je namenjena za klinički rad i temeljno je renovirao (seminar 217), dok je druga prostorija preuređena posebno za simulacije koje su sastavni deo programa kliničkog pravnog obrazovanja, a poznata je kao “sudnica” (amfiteatar VIII).

Duga tradicija kliničkog pravnog obrazovanja na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu

Kliničko pravno obrazovanje je na Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu uvela prof. dr Marija Draškić 2013. godine, ustanovivši Pravnu kliniku za porodično pravo kao prvi klinički pravni nastavni program. Odlični rezultati profesorke Draškić i pozitivna iskustva studenata koji su pohađali Pravnu kliniku za porodično pravo podstakli su nastavnice i nastavnike Pravnog fakulteta da osnivaju nove klinike u oblastima kojima se bave, što je za posledicu imalo da je broj pravnih klinika iz godine u godinu rastao i danas čini čak šesnaest kliničkih programa. Do 2011. godine pravne klinike su bile vannastavna aktivnost za koju su se prijavljivali studenti posebno zainteresovani za konkretnu oblast prava kojom se data klinika bavi. Od 2011. godine pravne klinike postaju deo nastavnog plana i programa, i to kao jedna od nekoliko pravnih veština koje se studentima nude na četvrtoj godini osnovnih studija.

Do školske 2019/20. godine, odnosno do početka primene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, pravne klinike na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu funkcionisale su u okviru dva modula. Modul A činile su Klinika za porodično pravo, Klinika za obligaciono pravo i Klinika za krivično pravo koje su trajale tri semestra. U prvom semestru studenti su imali intenzivnu interaktivnu nastavu u okviru koje su izučavali sledeće oblasti: tehnike intervjuisanja klijenata, tehniku pisanja pravnih dokumenata, pravnu etiku i učenje kroz simulacije suđenja. Nakon ovog semestra, studenti su bili spremni da rade sa klijentima koje primaju u prostorijama Pravnog fakulteta prema utvrđenom rasporedu. Rad sa klijentima odvijao se u naredna dva semestra. Primali su se klijenti slabijeg imovnog stanja, klijenti koji dolaze iz marginalizovanih grupa, kao i studenti beogradskog univerziteta. Modul B činile su Klinika za pitanja diskriminacije, Klinika za azil i izbegličko pravo, Klinika za suzbijanje trgovine ljudima, Klinika za suzbijanje korupcije, Klinika za ekološko pravo i Klinika za medijaciju. Klinike iz modula B trajale su dva semestra. U prvom semestru studenti su imali intenzivan interaktivan trening u oblasti za koju se specijalizuju, jer su u pitanju teme koje se manje izučavaju u okviru redovnog kurikuluma na Fakultetu. Nakon tog semestra, studenti su se slali u partnerske međunarodne, vladine i nevladine organizacije, gde su sticali relevantnu praksu u oblasti kojom se klinika bavi, dok su pojedine klinike povremeno radile i s klijentima poput Pravne klinike za ekološko pravo. 

Od školske 2019/2020. godine sve pravne klinike su morale da prilagode svoj rad novom normativnom okviru. Klinike koje su pripadale modulu A (Pravna klinika za porodično pravo, Pravna klinika za krivično pravo i Pravna klinika za obligaciono pravo) prestale su da rade s klijentima i studente obučavaju putem studija slučajeva i simulacija, u saradnji s uglednim sudijama, tužiocima, advokatima i drugim praktičarima. Klinike koje su pripadale modulu B nastavile su svoj rad na isti način kao što je to bio slučaj pre početka primene Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, oslanjajući se u velikoj meri na saradnju s partnerskim organizacijama i institucijama. Nove pravne klinike koje su uspostavljene nakon stupanja na snagu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, funkcionišu po sličnom principu kao nekadašnje klinike iz modula B.

Sve pravne klinike Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu počivaju na tri stuba. Prvi se sastoji u interaktivnim predavanjima i radionicama koje drže profesori i saradnici Pravnog fakulteta i istaknuti praktičari. Drugi stub čine interaktivne metode podučavanja poput pravnih studija slučaja, pisanja različitih podnesaka, pravnih akata, pravnih mišljenja, izveštaja pred međunarodnim telima, ali i simulacija sudskih postupaka i praktično primenljivih istraživanja i analiza. Treći stub ogleda se u saradnji s velikim brojem državnih organa, institucija, međunarodnih i nevladinih organizacija zahvaljujući kojoj se za studente organizuje praksa, vođene posete, terenski rad i brojne druge praktično orijentisane aktivnosti.

Status predmeta: Izborni predmet na četvrtoj godini studija – Pravne veštine

Upravnica pravnih klinika: prof. dr Bojana Čučković

Sekretar pravnih klinika: doc. dr Đorđe Marković
Koordinatori pravnih klinika: prof. dr Goran Ilić, prof. dr Marija Karanikić Mirić, prof. dr Uroš Novaković, prof. dr Ivana Krstić, prof. dr Mirjana Drenovak Ivanović, prof. dr Bojana Čučković, prof. dr Igor Vuković, prof. Dobrosav Milovanović, prof. Dušan Popović, doc. dr. Novak Vujičić.

Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu organizuje kliničko pravno obrazovanje putem sledećih klinika:

Archives